Međusektorska radionica o održivom ribolovu
U listopadu je održana međusektorska radionica o održivim ribolovnim praksama u staništima riječne kornjače. Radionici održanoj u Opuzenu prisustvovali su predstavnici Lokalne akcijske grupe u ribarstvu Malo misto, lokalne Vodno gospodarske ispostave Hrvatskih voda, sektor za morsko i slatkovodno ribarstvo Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede, te predstavnici Zavoda za zaštitu okoliša i prirode i Uprave za zaštitu prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Riječna kornjača jedna je od najugroženijih vrsta hrvatske herpetofaune. Budući da obitava u lokvama antropogenog podrijetla koje je čovjek stoljećima koristio i održavao, pritisci na ova staništa se događaju upravo kada se lokve prestanu koristiti i budu prepuštene obrastanju u vegetaciju i zatrpavanju muljem. Osim degradacije i gubitka staništa uzrokovanog kanalizacijom vodenih tokova, ekološke sukcesije i prisustvo invazivnih stranih vrsta opstanku riječne kornjače prijeti i ilegalno korištenje ribolovnih vrša.
Uz predavanja profesora Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu o invazivnim vrstama na projektnom području, pregled zakonskog okvira slatkovodnog i morskog ribolova na području Dubrovačko-neretvanske županije te nastavno na to, o problemu nelegalnog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova na projektnom području, sudionicima su predstavljeni i preliminarni rezultati ankete o slučajnom ulovu kornjača ribolovom koju od lipnja provodi nositelj projekta Agronomski fakultet.
Anketa je i dalje aktivna te vas pozivamo da nam pomognete u daljnjem prikupljanju stavova, mišljenja i znanja: ANKETA
Kako bi se smanjila vjerojatnost slučajnog ulova slatkovodnih kornjača ribolovom, kroz projekt se planira testiranje novog prototipa 'turtle-friendly' ribolovne vrše, te je u tu svrhu sudionicima predstavljen i dizajn modifikacije otvora vrše, kao i rezultati preliminarnih testiranja.
Rasprava sudionika iz različitih sektora o problematici upravljanja i problematici preklapanja nadležnosti u ekološkoj mreži i zaštićenim područjima, te načinima kako postojeće probleme najbolje riješiti kroz pravni okvir, ali i svakodnevnu praksu ukazuje da međusektorska suradnja daje izniman doprinos zaštiti i očuvanju prirodnih vrijednosti Dubrovačko-neretvanske županije.