O riječnoj kornjači

O vrsti

Riječna kornjača (Mauremys rivulata) , predstavlja jednu od dvije autohtone vrste slatkovodnih kornjača u Hrvatskoj. Riječna kornjača ima karakterističan izgled i vrlo teško ju je zamijeniti s nekom drugom vrstom kornjače koja obitava na području Hrvatske. Odlikuje ju hidrodinamičan spljošten i ovalno izdužen oklop, zbog čega je i u narodu poznata kao plosnata kornjača. Tek izlegli mladi imaju dugačke repove te okruglast oblik oklopa koji se s odrastanjem izdužuje. Osnovna boja leđne strane oklopa (karapaksa) je maslinasto zelena s nijansama crne i smeđe, dok je trbušna strana oklopa (plastron) crna sa svijetlim vanjskim rubovima ploča. Boja trbušne strane kod starijih primjeraka često izblijedi, dok mladi primjerci imaju šarenije boje oklopa. Riječna kornjača je srednje veličine, s dužinom oklopa između 14 i 21 cm. Kao i u većine akvatičkih kornjača, ženke su veće i teže od mužjaka. Osim spljoštenog oklopa, riječnu kornjaču također karakteriziraju uzdužne blijedo žute linije koje se pružaju po maslinasto zelenom vratu i udovima.

 

Rasprostranjenost

Areal riječne kornjače proteže se od zapadne Azije pa sve do zemalja Balkanskog poluotoka. Rasprostranjena je u južnoj Bugarskoj, jugoistočnoj Makedoniji, Grčkoj te na mnogim egejskim i jonskim otocima (Jonski poluotok, Limnos, Lesbos, Paros, Sifnos, Rodos, Krf, Milos, Tinos, Kreta). Također dolazi na Cipru, u Albaniji, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Osim na Balkanu, nalazimo je i na mediteranskom području europske i azijske Turske, u obalnoj Siriji, Libanonu, čitavom Jordanu te sjevernom i središnjem Izraelu i Palestini, uključujući pojas Gaze.

U Hrvatskoj je riječna kornjača rasprostranjena samo na krajnjem jugu Dalmacije, koja predstavlja zapadni rub područja njezine rasprostranjenosti. Zasad su poznate četiri zemljopisno izolirane populacije koje naseljavaju lokve u Prljevićima i Majkovima, zatim u Konavoskom polju, Stonskom polju i područje Omble.

Stanište

Riječna kornjača je većinski nizinska vrsta, iako nastanjuje i područja do 900 m nadmorske visine. Obitava u mirnijim vodama s muljem i vegetacijom te obično ne nastanjuje brze tokove rijeka. Nastanjuje potoke, kanale za navodnjavanje, mirne tokove rijeka, izvore, bare, jezera i močvare. Iako vrijeme provode gotovo isključivo u vodi, za ove je akvatičke gmazove ključno provesti dio vremena sunčajući se na suhome kako bi se spriječilo nakupljanje algalnog obraštaja i nekroze oklopa. Sunčaju se najčešće uz sam rub vode u kojoj žive, ili na kamenu ili plutajućoj grani u svom vodenom staništu. Za opstanak vrste bitna su i kopnena staništa uz vodena tijela, na kojima polaže jaja.

Prijava korisnika

Mrežna stranica koristi kolačiće (cookies). Kolačiće upotrebljavamo kako bismo personalizirali sadržaj i oglase, omogućili značajke društvenih medija i analizirali promet. Isto tako, podatke o vašoj upotrebi naše web-lokacije dijelimo s partnerima za društvene medije, oglašavanje i analizu, a oni ih mogu kombinirati s drugim podacima koje ste im pružili ili koje su prikupili dok ste upotrebljavali njihove usluge. Nastavkom korištenja naših internetskih stranica vi prihvaćate našu upotrebu kolačića. Polica privatnosti.