Četiri godine projekta LIFE for Mauremys: rezultati za očuvanje riječne kornjače i njezinih staništa
Četiri godine nakon početka projekta LIFE for Mauremys iza nas su brojne aktivnosti usmjerene na očuvanje riječne kornjače (Mauremys rivulata), jedne od dvije autohtone vrste slatkovodnih kornjača u Hrvatskoj. Projekt je pokrenut u listopadu 2022. godine s ciljem očuvanja ove ugrožene vrste na području Dubrovačko-neretvanske županije, ali i obnove vrijednih sredozemnih vlažnih staništa o kojima ovise brojne druge vrste.
U protekle četiri godine partneri su radili na obnovi lokvi i kanala, poboljšanju uvjeta za opstanak riječne kornjače, razvoju uzgojnog programa te smanjenju prijetnji koje ugrožavaju njezine populacije. Istovremeno se ulagalo u edukaciju, suradnju s lokalnim stanovništvom i razvoj novih rješenja za dugoročno očuvanje vrste.
Obnovljena staništa i sigurniji putovi za kornjače
Očuvanje riječne kornjače počinje očuvanjem njezina staništa. Na projektnim lokacijama u Majkovima, Konavlima i Stonskom polju provedene su aktivnosti obnove i čišćenja vodenih staništa, s ciljem poboljšanja uvjeta za hranjenje, razmnožavanje i sklanjanje kornjača. Na području Majkova izgrađen je tunel ispod ceste koji omogućuje sigurnije kretanje između dviju lokvi, a na više lokacija postavljena su sunčališta koja kornjačama omogućuju izlaganje suncu. U Stonskom polju uređena je refugijska lokva, posebno prilagođena potrebama mladih kornjača. Uz obnovu staništa postavljene su informativne i upozoravajuće ploče koje posjetiteljima približavaju važnost ovih prostora i potiču odgovorno ponašanje u zaštićenim područjima.
Novi naraštaji riječne kornjače vraćaju se u prirodu
Jedan od najvažnijih rezultata projekta razvoj je uzgojnog programa za riječnu kornjaču u Zoološkom vrtu Grada Zagreba. Otvoren je edukativno-uzgojni centar koji omogućuje provedbu programa jačanja populacije, ali i upoznavanje posjetitelja s ovom slabo poznatom vrstom. Prvi mladunci izlegli su se u sklopu programa, a 22. svibnja 2026. godine uslijedio je važan korak u njihovoj zaštiti – puštanje mladunaca u obnovljenu refugijsku lokvu u Stonskom polju. Ondje se populacija riječne kornjače smatra gotovo izumrlom, pa ovaj događaj predstavlja novu priliku za njezin povratak na to područje. Zaštita mladunaca nastavlja se i nakon puštanja u prirodu, kroz praćenje jedinki i osiguravanje odgovarajućih uvjeta za njihov opstanak. Posebno je važna suradnja s vlasnicima lokve, Matom i Mihom Barovićem, koji su s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije sklopili tridesetogodišnji ugovor o očuvanju zemljišta. Time je napravljen značajan korak prema dugoročnom uključivanju privatnih vlasnika u zaštitu prirode.
Manje prijetnji, više prostora za opstanak
Osim obnove staništa, projekt se bavi i izravnim prijetnjama riječnim kornjačama. Na projektnim područjima provodile su se aktivnosti uklanjanja invazivnih stranih vrsta kornjača, među kojima je najpoznatija crvenouha kornjača, kao i druge mjere usmjerene na smanjenje negativnih utjecaja invazivnih vrsta na slatkovodne ekosustave. Važan doprinos očuvanju vrste predstavlja i razvoj selektivne ribolovne vrše koja smanjuje rizik od slučajnog ulova slatkovodnih kornjača. Ovaj model, razvijen i testiran u suradnji sa stručnjacima, osmišljen je kako bi se ribolovne aktivnosti što bolje uskladile sa zaštitom zavičajnih vrsta. Paralelno se provodi praćenje riječne kornjače, uključujući telemetrijsko praćenje jedinki. Takvi podaci pomažu boljem razumijevanju načina na koji kornjače koriste vodena staništa i okolne livade i crtove te pružaju važnu podlogu za buduće mjere očuvanja.
Očuvanje prirode uz podršku lokalne zajednice
Dugoročna zaštita riječne kornjače nije moguća bez ljudi koji žive i rade na području njezine rasprostranjenosti. Zato su edukacija, uključivanje građana i suradnja s lokalnim dionicima bili važan dio projekta. Kroz radionice, volonterske akcije čišćenja staništa, edukativnu slikovnicu MAUREMISI: Dižemo glas za kornjačin spas!, putujuću izložbu i animirani film Mara – život za nove naraštaje riječne su kornjače predstavljene djeci, mladima i široj javnosti. Programom Čuvari lokvi potiče se građane na prijavljivanje opažanja riječnih kornjača i drugih vrsta povezanih s mediteranskim vlažnim staništima. Organizirani su i Dani slatkih voda Mediterana, koji povezuju zaštitu prirode s održivim ribarstvom, poljoprivredom i potrebama lokalnih zajednica.
Zaštita koja traje i nakon projekta
Projekt LIFE for Mauremys pokazao je koliko su za očuvanje ugrožene vrste važne povezane mjere: obnova staništa, jačanje populacije, smanjivanje prijetnji, znanstveno praćenje i suradnja s ljudima. Riječna kornjača pritom je i pokazatelj stanja sredozemnih vlažnih staništa koja pružaju važne usluge ekosustava te imaju vrijednost za bioraznolikost i lokalne zajednice. Iako su tijekom četiri godine ostvareni važni pomaci, očuvanje vrste zahtijeva dugoročnu brigu o lokvama, kanalima i okolnom krajobrazu. Rezultati projekta zato nisu samo obnovljena staništa i prvi mladunci vraćeni u prirodu, nego i znanje, iskustvo i suradnje koje mogu nastaviti doprinositi očuvanju riječne kornjače u Hrvatskoj i šire na Mediteranu.
