Obnova lokvi u herpetološkom rezervatu „Lokve u Majkovima“
U herpetološkom rezervatu „Lokve u Majkovima“ u tijeku su radovi na obnovi lokve u zaselku Prljevići i lokve u zaselku Zabrežje, jednog od najvažnijih tipova staništa za riječnu kornjaču, ali i brojne vrste vodozemaca, vodenih beskralježnjaka te druge organizme koji ovise o malim slatkovodnim ekosustavima.
Lokve su nekada bile sastavni dio tradicionalnog mediteranskog krajolika i imale važnu ulogu u očuvanju bioraznolikosti. Međutim, bez redovitog održavanja postupno zarastaju, zatrpavaju se sedimentom i organskim materijalom te gube svoju ekološku funkciju. Takva degradirana vodena tijela pružaju manje pogodnih uvjeta za zavičajne vrste, a narušena ravnoteža ekosustava može pogodovati pretjeranom razvoju nepoželjnih organizama i invazivnih vrsta.
Cilj obnove nije samo obnoviti pojedine lokve, već osigurati funkcionalne i međusobno povezane vodene ekosustave u kojima mogu opstati brojne zavičajne vrste te povećati otpornost ovih vrijednih malih vodenih tijela na buduće pritiske i promjene. Kako bi se poboljšala kvaliteta i povezanost staništa, kroz projekt LIFE for Mauremys su već provedene različite aktivnosti. U zaseoku Zabrežje izgrađen je podzemni prolaz koji povezuje dvije lokve i omogućuje sigurnije kretanje riječnih kornjača između staništa, čime se smanjuje rizik od stradavanja tijekom njihovih prelazaka. Na pojedinim lokacijama provodila se i kontrola prekomjerne vodene vegetacije metodom zasjenjivanja prirodnim vunenim filcom te ručno uklanjanje previše razraslih i invazivnih biljaka kako bi se očuvala otvorena vodena površina i poboljšali uvjeti za zavičajne vrste.
Prije početka radova na obnovi lokvi provedena su detaljna stručna istraživanja. Hidrogeološke studije omogućile su bolje razumijevanje načina funkcioniranja lokvi i određivanje najprikladnijeg pristupa obnovi, dok su analize sedimenta korištene za procjenu njegova sastava i određivanje odgovarajućeg načina zbrinjavanja nakon uklanjanja. Na taj način svi se zahvati temelje na stručnim podacima i provode uz poštivanje prirodnih značajki ovog vrijednog područja.
Sama obnova provodi se prema unaprijed izrađenom planu i nakon procjene stanja svake pojedine lokve. Cilj nije potpuno uklanjanje vegetacije niti promjena prirodnog izgleda staništa, već vraćanje njegove funkcionalnosti uz očuvanje vrijednih prirodnih obilježja. Uklanja se samo višak sedimenta i vegetacije koji narušava kvalitetu staništa, pritom se čuvaju plitki dijelovi lokvi i dijelovi vodene vegetacije koji predstavljaju važna područja za zaklon, hranjenje i razvoj brojnih organizama.
Posebna pažnja posvećuje se zaštiti biljnih i životinjskih vrsta tijekom izvođenja radova. Zahvati se provode u razdoblju kada je razina vode najniža i kada najmanje ometaju životni ciklus vodozemaca i drugih organizama, a sva oprema koja se koristi na terenu prolazi odgovarajuće mjere čišćenja i dezinfekcije kako bi se spriječilo unošenje invazivnih vrsta i uzročnika bolesti u obnovljena staništa.
Obnova lokvi nije jednokratno „čišćenje“, već složen proces koji uključuje planiranje, stručne analize, pažljivo izvođenje radova i praćenje učinaka kako bi se osiguralo dugoročno poboljšanje staništa. Obnovljene lokve bit će otpornije na negativne utjecaje klimatskih promjena, zahtijevat će manje intervencija u budućnosti te će osigurati bolje uvjete za opstanak riječne kornjače i brojnih drugih vrsta koje ovise o očuvanim mediteranskim slatkovodnim ekosustavima.
Obnovljene lokve doprinijet će i očuvanju prepoznatljivog krajobraza herpetološkog rezervata te stvoriti kvalitetniji i ugodniji prostor za lokalno stanovništvo i posjetitelje. Ovakvi zahvati važan su korak u dugoročnom očuvanju herpetološkog rezervata „Lokve u Majkovima“ i njegove iznimne bioraznolikosti.
