Invazivne strane vrste u Hrvatskoj: Uključivanje građana
Problem invazivnih stranih vrsta
Biljne i životinjske vrste mogu na razne načine biti premještene iz svojih prirodnih staništa u ekosustave u koje ne pripadaju, bilo kroz ljudsku aktivnost, kao što su trgovina, transport ili namjerno unošenje, ili pak zbog prirodnih faktora. Ako svojim širenjem, nadmetanjem za resurse, grabežljivošću ili prijenosom bolesti negativno utječu na zavičajne vrste, nazivamo ih invazivnim stranim vrstama (engl. Invasive alien species, IAS).
Zašto se uključiti?
Biološke invazije ozbiljno ugrožavaju zavičajnu bioraznolikost, što može imati negativne posljedice na zdravlje ljudi i gospodarstvo. Uklanjanje invazivnih stranih vrsta složen je i skup proces, zbog čega je sprječavanje njihovog širenja najučinkovitija strategija. Dojavom opažanja invazivnih stranih vrsta (IAS) možete pomoći u njihovom ranom otkrivanju i sprječavanju širenja. Podaci s terena ključni su za izradu planova upravljanja ovim vrstama te za smanjenje njihovog negativnog utjecaja na okoliš i društvo.
Kako prepoznati i prijaviti IAS?
Ako uočite strane ili invazivne strane vrste u prirodi dojavite putem mobilne aplikacije Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije - Invazivne vrste u Hrvatskoj ili putem web obrasca za dojavu nalaza. Web obrazac može se koristiti i samostalno bez aplikacije ali prednost aplikacije je što sama učita i sprema koordinate, datum i opažača odmah na terenu, što omogućava brže i točnije prikupljanje podataka o opaženim vrstama. Za pomoć pri prepoznavanju invazivnih stranih vrsta Ministarstvo je izdalo opsežan Priručnik o prepoznavanju i postupanju s IAS, prvenstveno namijenjen djelatnicima nadležnih tijela. Međutim, priručnik je koristan i za osobe bez biološkog predznanja, jer pruža praktičnu pomoć u samostalnom prepoznavanju čak 114 različitih biljnih i životinjskih IAS vrsta. Priručnik i drugi edukativni materijali dostupni su na ovoj poveznici. Osim toga, sama aplikacija ima katalog vrsta s fotografijama, a moguće je unjeti opažanje kao “Slobodni unos” ako niste sigurni o kojoj se vrsti radi.
Uklanjanje IAS na projektu LIFE for Mauremys
Jedan od projektnih ciljeva je uklanjanje invazivnih stranih vrsta riba, kornjača i biljaka sa svih lokacija na kojima se provodi obnova i poboljšanje staništa. Konkretno, uklanjat će se invazivna crvenouha kornjača (Trachemys scripta), riba gambuzija (Gambusia sp.) i vodena biljka divlji paspalj (Paspalum paspaloides).
- Crvenouhe kornjače inače su prirodno rasprostranjene od JI dijela SAD-a do Meksičkog zaljeva. Unesene su kao kućni ljubimci diljem svijeta, a možemo ih naći u gotovo cijeloj Hrvatskoj gdje naseljavaju različita slatkovodna staništa. Veće su, agresivnije i ranije spolno sazrijevaju od naših slatkovodnih kornjača te su u prednosti kada se nađu na istim staništima. Osim toga, mogu prenositi parazite i patogene. Uklanjamo ih uz pomoć dojava mještana i/ili postavljanjem sunčališta koja djeluju kao pasivne zamke za invazivne slatkovodne kornjače.
- Dokumentirano je da insektivorne strane vrste riba, kao što su gambuzija unesena iz Sjeverne Amerike zbog kontrole populacije komaraca, smanjuju raznolikost vodenih beskralježnjaka koji su slatkovodnim kornjačama izvor hrane. Unošenje stranih vrsta riba može biti izvor zaraza i parazita za prirodnu faunu ili ugrožene kornjače (npr. pentastomidi i ranavirusi). Stručnjaci s Agronomskog fakulteta uklanjat će ih s lokvi gdje obitava riječna kornjača.
- Zarastanjem malih slatkovodih tijela u prekomjernu vodenu vegetaciju otežava kretanje riječnim kornjačama, a može dovesti i do potpunog nestanka staništa. Divlji paspalj uklanjat će se metodom zasjenjivanja uz pomoć neškodljivog vunenog bio filca.
Zajedničkim naporima možemo zaštititi naša prirodna staništa i osigurati bolju budućnost za ugrožene vrste poput riječne kornjače. Uključi se i postani dio rješenja!
