Konzorcijski sastanak partnera u Zagrebu

Od 20. – 22. ožujka 2024., godinu i pol od početka projekta, održali smo treći konzorcijski sastanak svih partnera. Prva dva dana okupili smo se u prekrasnom ambijentu Zoološkog vrta, a treći dan domaćini su nam bile Hrvatske vode.

Od zadnjeg velikog konzorcijskog prošlo je 5 mjeseci u kojima smo neke aktivnosti priveli kraju, neke su u punom jeku, a neke tek počinjemo planirati.

Svi projektni partneri pripremili su projektna izvješća za period od početka projekta u listopadu 2022. do kraja veljače 2024.  te smo ih detaljno prošli po radnim paketima (WP-ovima) i isplanirali aktivnosti za naredno razdoblje.

Unutar WP1 pričali smo o potrebi ishođenja dozvola za planirane aktivnosti čišćenja vodene vegetacije u lokvama koje se nalaze unutar zaštićenih područja Dubrovačko-neretvanske županije te odredili mjere za uklanjanje rizike koji nam se mogu ispriječiti prilikom ostvarivanja zadanih ciljeva.

U sklopu WP2 paketa:

• održali smo sve radionice predviđene za prethodno razdoblje;
• objavili smo prvu verziju Smjernica za restauraciju Mediteranskih lokvi i kanala - do kraja projekta ćemo Smjernice nadopuniti novim spoznajama i iskustvom koje steknemo prilikom obnove na ovom projektu i suradnjom s domaćim i inozemnim stručnjacima;
• ispunili smo sve preduvjete za restauraciju lokve u Stonu;
• čistili smo kanale kraj lokve Grga Buška i u Stonu kod OPG-a Kod Joze;
• planiraju se dodatna čišćenja lokvi i kanala na projektnom području;
• uredili smo prijelaz ispod ceste između dvije majkovske lokve – time smo osigurali lakše kretanja riječnih kornjača
• razmišljamo o održivosti i nastavku aktivnosti čišćenja i nakon završetka ovog projekta – kada utvrdimo koja je frekvencija čišćenja lokvi i kanala najpogodnija, uvrstit ćemo je kao prijedlog u Smjernice za restauraciju i u planove za upravljanje vrstom i Natura 2000 područjima;
• usuglasili smo se oko sunčališta od prirodnog materijala – balvana koje će se fiksirati na dno vodenog tijela;

Paket WP3 bavi se potpomognutim uzgojem riječne kornjače kako bi obnovili njenu populaciju u Stonu. Uskoro će biti završeni radovi na novoj nastambi u kojoj će se smjestiti parovi koje planiramo skupiti na velikom terenu od 13.-17. svibnja 2024. Nakon toga ćemo pratiti parenje, polaganje jaja i inkubaciju. Roditeljske jedinke vratit ćemo u lokve i kanale u kojima smo ih našli, a mladunci će nakon potrebnih zdravstvenih pregleda biti pušteni u novu osiguranu lokvu u Stonu.

Ostale prijetnje za riječnu kornjaču ublažavamo kroz WP4:

• započeli smo pripremu Smjernica za održivu, „turtle-frendly“ poljoprivredu, a njihovu objavu planiramo za zimu 2024. godine;

razvili smo plan postavljanja repelenata za odbijanje sivljih svinja – oni se moraju obnavljatii 1-2 puta mjesečno u periodu od svibnja do rujna kako bi osigurali da su gnijezda riječne kornjače sigurna od rovanja;

• ove godine nastavljamo uzorkovanje tla započeto 2023. te ih šaljemo na analizu fizikalno-kemijskih parametara i prisutnosti pesticida;
• sve provodimo u suradnji s vlasnicima parcela s kojima ćemo dogovoriti koje su im agrotehničke mjere potrebne i upoznati ih s mjerama na koje se mogu prijaviti;
• nastavljamo s uklanjanjem stranih invazivnih vrsta iz staništa riječne kornjače, postavljamo sunčališta za lov crvenouhih kornjača, testiramo uklanjanje divljeg paspalja koje obrasta i „guši“ lokvu tako da ga pokrivamo crnim folijama. Iz majkovske lokve kod crkve riba gambuzija je uklonjena, a u lokvi kod DVD-a će se vjerojatno uklanjati metodom elektro-robolova;
• potencijalnu invazivnu pastrvu potrebno je istražiti sljedećim terenima te uvrstiti u plan ako se pokaže da je prisutna;
• preliminarni rezultati testiranja „turtle-friendly“ modifikacija otvora vrša pokazali su da je nemoguće da se ulov slatkovodnih kornjača s novim vršama svede na 0%, ali eliminacija ulova reproduktivnih ženki i dijela mužjaka je izgledna, dok se juvenilne životinje mogu izbjeći odabirom mikrolokacije za postavljanje vrša;
• pokrenut je proces patentiranja dizajna otvora vrša, s mogučnošću primjene na vršama za rakove i istraživačkim vršama, dok su zaključci s radionice održivog ribolova u Opuzenu pokazali da ribolovne vrše nisu prioritetni cilj za primjenu modifikacija.

Kako svim ovim aktivnostima utječemo na riječnu kornjaču i njena staništa, pratit ćemo u sklopu paketa WP5. Napravili smo plan snimanja „nultog“ stanja na lokacijama na kojima su planirane aktivnosti obnove i uklanjanja ostalih prijetnji te ćemo u sklopu ove aktivnosti postavljati fotozamke i druge uređaje za praćenje staništa vrste i staništa.

S ciljem upoznavanja javnosti i mještana Dubrovačko-neretvanske županije s riječnom kornjačom i stvaranje prilika za uključivanje stručnjaka i građana u projekt za spas riječne kornjače, u paketu WP6 započeli smo s planiranjem paketa edukativnih i promotivnih aktivnosti čija će okosnica biti drugi Dan riječne kornjače u Zoološkom vrtu Grada Zagreba i Dani slatkih voda Mediterana u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Slikovnica o riječnim kornjačama Mari i Maroju je u zadnjim fazama pripreme, planira se crtić u suradnji sa školom crtanog filma, dokumentarni film, putujuća izložba po školama u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i postavljanje edukativno-interpretativnih tabli na projektnim područjima.

Aktivnosti i rezultati projekta LIFE for Mauremys nastavit će se i nakon njegovog završetka, što ćemo osigurati kroz aktivnosti paketa WP7. Već smo ostvarili kontakt s kolegama iz Crne Gore, a zainteresirane buduće partnere tražimo i u Grčkoj i na Cipru. Razgovarali smo i o mogućnostima novog LIFE projekta na staništima riječne kornjače u Hrvatskoj, kako bi se aktivnosti poboljšanja nepovoljnog statusa očuvanja riječne kornjače nastavile i u budućnosti.

Zadnji dan konzorcijskog sastanka pridružio nam se i projektni savjetnik Nikica Skroza kojem su partnerske institucije prezentirale su svoje izvještaje i rezultate radnih paketa, a koordinatorica projekta Dragica Šalamon predstavila je i konsolidirani finacijski izvještaj.

Iskoristili smo priliku za rješavanje nedoumica te smo zatražili i dobili savjete za daljnje uspješno provođenje svih zadanih aktivnosti projekta. Zaključujemo da za sada sve provodimo po planu i bez većih problema.